PRANAYAMA
Pranayama u Divyi se prakticira u sklopu redovnih satova gdje učitelji na početku ili na kraju sata naprave pojedine pranayame.
Tečajevi se održavaju povremeno (jednom do dva puta na godinu) i na njima se detaljno i postupno prolazi znanje i praksa.
Tečajevi se održavaju povremeno (jednom do dva puta na godinu) i na njima se detaljno i postupno prolazi znanje i praksa.
Pranayama je:
- rad sa pranom putem daha
- tehnike disanja, bandhe, mudre i kriye
- pročišćavanje tijela, uma i nadija
- Pranayama je znanost o prani, znanost o dahu i predivno praktično znanje koje ako se primjenjuje ostavlja duboke utiske na svakodnevni život.
- Prana je života vitalna energija.
- Radeći pranayame redovno održavamo unutarnju higijenu fizičkog tijela jer se putem daha se izbacuje oko 70% štetni stvari te mentalnu higijenu pošto disanje izravno utječe na naš živčani sustav, pročišćava ga od štetnih misli i emocija te uravnotežuje.
- Pranayama je 4 razina Ashtanga yoge koja tradicionalno dolazi nakon što smo se pripremili u etičkim načelima (yama-niyama) i smirili um/tijelo u asanama.
- Pranamaya kosha je tijelo prane koje čini poveznicu između fizičkog tijela i uma. To je tijelo u kojemu se prana kreće kroz nadije i čakre, kao što se kisik kreće kroz naše tijelo i dolazi u svaku stanicu. Radeći pranayame i kriye (tehnike pročišćenja) dovodimo u ravnotežu pranamaya koshu, naše zdravlje i um putem unutarnjeg pročišćenja. Bandhe i mudre su kao lokoti kojima otključavamo viša stanja prane i svijesti. Tada se polako otvara naše srce i dolaze mnoge lijepe unutarnje realizacije.
- rad sa pranom putem daha
- tehnike disanja, bandhe, mudre i kriye
- pročišćavanje tijela, uma i nadija
- Pranayama je znanost o prani, znanost o dahu i predivno praktično znanje koje ako se primjenjuje ostavlja duboke utiske na svakodnevni život.
- Prana je života vitalna energija.
- Radeći pranayame redovno održavamo unutarnju higijenu fizičkog tijela jer se putem daha se izbacuje oko 70% štetni stvari te mentalnu higijenu pošto disanje izravno utječe na naš živčani sustav, pročišćava ga od štetnih misli i emocija te uravnotežuje.
- Pranayama je 4 razina Ashtanga yoge koja tradicionalno dolazi nakon što smo se pripremili u etičkim načelima (yama-niyama) i smirili um/tijelo u asanama.
- Pranamaya kosha je tijelo prane koje čini poveznicu između fizičkog tijela i uma. To je tijelo u kojemu se prana kreće kroz nadije i čakre, kao što se kisik kreće kroz naše tijelo i dolazi u svaku stanicu. Radeći pranayame i kriye (tehnike pročišćenja) dovodimo u ravnotežu pranamaya koshu, naše zdravlje i um putem unutarnjeg pročišćenja. Bandhe i mudre su kao lokoti kojima otključavamo viša stanja prane i svijesti. Tada se polako otvara naše srce i dolaze mnoge lijepe unutarnje realizacije.
Pranayama je upravljanje životnom energijom (pranom) putem daha, tehnike disanja i usmjeravanja prane. Pranayama je znanost o prani i dahu a drevni yogiji su ih radili kako bi povećali količinu i kvalitetu prane, pročistili nadije (energetske kanale) i čakre (energetske centre) te uronili u duboko iskustvo blaženstva i povezivanja sa božanskim izvorom.
Dobrobiti pranayame odnose se i na zdravlje, ravnotežu svih sustava kao i na um. Prana je poveznica između tijela i uma pa radeći sa njom djelujemo interaktivno (smirujući dah smirujemo i um). Veliki jogiji također govore da se sva hrana, vitamini i minerali nalaze u dahu i pranayami. Poznati su brojni slučajevi gdje ljudi žive samo na prani što ima iscjeljujuće djelovanje. Pranayama kao jogijska metoda dolazi iz Patanjalijeve Ashtanga (Raja) yoge i tradicionalno slijedi nakon etičkih načela yoge (yama, niyama) i yoga položaja (asana). Etička načela kao prve stepenice ili udovi Patanđalijeve yoge govore da za praksu yoge i pranayame trebamo prvo pročistiti srce i um te biti u stanju vrline (satve). Pranayame nam pomažu da se pripremimo za više prakse yoge. Nakon njih se mentalna aktivnost prirodno potpuno stišava i tako omogućuje umu da uroni u stanje dubokog povlačenja i meditacije. Kroz pranayamu se radi sa pranom i upravlja putem daha. Dah sa fizičke razine (kisik i plinovi) je istovjetan prani na suptilnom nivou, poput ogledala, i on je za nas najveći izvor prane kao što je i sam život u nama. Bez prane i kisika u nama, nema ni života. Pranayamu možemo shvatiti i kao odavanje poštovanja dahu i života u nama. Svaki naš udah i izdah podsjeća nas da smo ga dobili na dar i da kroz nas struji Božanska svijest.
Pranayama dolazi od "prana" koja označava životnu vitalnu energiju, dah, život, vitalnost, vjetar i snagu te "ayama" što znači dužinu, ekspanziju, istezanje ili zadržavanje. Kroz pranayamu radimo sa dahom tako da ga produžujemo, ubrzavamo, usporavamo, zagrijavamo, hladimo, pročišćavamo i sl. i na taj način možemo iskusiti puni domet našeg daha i prane. Pri tome je najvažnija svjesnost i usmjeravanje daha i prane. Ona se postiže koncentracijom i fokusom na ono što želimo. Gdje ide naša pažnja ili svjesnost (kroz tijelo) ide dah i prana, krv i kisik. Sve slijedi našu pažnju!
Osnovu pranayame i daha čine: puraka (udah), kumbhaka (zadržavanje) i rechaka (izdah) što bi značilo da je zadržavanje daha prirodni dio daha. Kada smireno i duboko dišemo to ćemo i iskusiti. U Yoga sutrama, Patanjali definira pranayamu kao: “Reguliranje daha ili kontrola prane jest zaustavljanje udisaja i izdisaja, što slijedi nakon pronalaženja mirnoće u položaju ili sjedu." po čemu regulaciju daha postižemo tek zadržavanjem daha. Znanje o kumbhaki ili zadržavanju daha uči se postepeno i kroz iskusnog učitelja. Poznati su mnogi yogiji koji su radili čuda sa zadržavanjem daha, kao što su i zaustavljali rad srca pomoću nje. Dah i cijeli sistem disanja je izravno povezan sa radom srca. Pluća obavijaju srce kao mišić i utjeću na njegov rad. Radeći pranayame, kisik se raspoređuje na razne nivoe našeg fizičkog tijela, sustava i vitalnih organa a prana se raspoređuje na različite nivoe našeg suptilnog tijela. Osim što preplavljujemo sve svoje stanice pranom i kisikom, hranimo i čuvamo naš organizam, izbacujemo razne toksine (fizičke, mentalne i emocionalne prirode) podižemo razinu hormona sreće a na drugim razinama otpuštamo vezanost za prošlost, prestajemo brinuti za budućnost i učimo biti prisutni u sadašnjem trenutku! Svaki naš svjestan dah vraća nas potpuno u sadašnji trenutak! Dah je jedno od najmoćnijih sredstava putem kojeg možemo otkloniti stres i gotovo 70% otpada iz našeg tijela. Dovoljno je samo nekoliko minuta svjesnog dubokog disanja dnevno da poništimo svu napetost i osjetimo iskustvo koje pružaju tehnike disanja.
Na fizičkoj razini našeg tijela nosnice su najvažniji ulaz i put daha. One pročišćavaju i zagrijavaju dah koji ide dalje u pluća. Dijafragma je glavni mišić, pokretač naših pluća i cijelog respiratornog procesa. Tokom procesa disanja izmjenju se plinovi - ulazi kisik a izbacujemo ugljični monoksid. Uz te radnje imamo i unutarnje stanično disanje koje se cjelovito odvija za vrijeme zadržavanja daha. Plitko disanje smatramo onim u kojem ne koristimo puninu našeg respiratornog sistema nego samo gornji dio. To se događa jer nismo svjesni procesa disanja. Stres, puno briga i užurbani način života uzrokuju kratak i isprekidan dah, što znači i manje kisika. No dok smo u stresu trošimo jako puno kisika, pa pošto ga organizam nema dovoljno, događa se da se tijelo počinje grčiti. Posebno mišići troše jako puno kisika pri stresu i pri svakom većem naporu. Kada radimo pranayame kisik se skladišti u mozgu i od tuda opskrbljuje naše stanice kada dođe do stresnih situacija te održava naš imunološki sustav vitalnim i jakim.
Mnogo je pranayama tehnika i njenih dobrobiti a osmišljene su sa posebnim namjerama (od promjene svijesti, čišćenja aure, nadija i buđenja čakri, za prošišćavanje, iscjeljivanje i zdravlje, podizanje temperature tijela, hlađenje i sl.). Poznate tradicionalne hatha yoga pranayame su Nadi-shodan, Ujjayi, Kapalabhati, Bhastrika, Anuloma-Viloma, Brahmari, Samavriti, Surya Bhedana, Chandra Bhedana, Sitkari, Sitali i dr., a tu si druge pranayama tehnike koje dolaze iz kundalini i kriya yoge.
Sandra Petra Pintarić
Dobrobiti pranayame odnose se i na zdravlje, ravnotežu svih sustava kao i na um. Prana je poveznica između tijela i uma pa radeći sa njom djelujemo interaktivno (smirujući dah smirujemo i um). Veliki jogiji također govore da se sva hrana, vitamini i minerali nalaze u dahu i pranayami. Poznati su brojni slučajevi gdje ljudi žive samo na prani što ima iscjeljujuće djelovanje. Pranayama kao jogijska metoda dolazi iz Patanjalijeve Ashtanga (Raja) yoge i tradicionalno slijedi nakon etičkih načela yoge (yama, niyama) i yoga položaja (asana). Etička načela kao prve stepenice ili udovi Patanđalijeve yoge govore da za praksu yoge i pranayame trebamo prvo pročistiti srce i um te biti u stanju vrline (satve). Pranayame nam pomažu da se pripremimo za više prakse yoge. Nakon njih se mentalna aktivnost prirodno potpuno stišava i tako omogućuje umu da uroni u stanje dubokog povlačenja i meditacije. Kroz pranayamu se radi sa pranom i upravlja putem daha. Dah sa fizičke razine (kisik i plinovi) je istovjetan prani na suptilnom nivou, poput ogledala, i on je za nas najveći izvor prane kao što je i sam život u nama. Bez prane i kisika u nama, nema ni života. Pranayamu možemo shvatiti i kao odavanje poštovanja dahu i života u nama. Svaki naš udah i izdah podsjeća nas da smo ga dobili na dar i da kroz nas struji Božanska svijest.
Pranayama dolazi od "prana" koja označava životnu vitalnu energiju, dah, život, vitalnost, vjetar i snagu te "ayama" što znači dužinu, ekspanziju, istezanje ili zadržavanje. Kroz pranayamu radimo sa dahom tako da ga produžujemo, ubrzavamo, usporavamo, zagrijavamo, hladimo, pročišćavamo i sl. i na taj način možemo iskusiti puni domet našeg daha i prane. Pri tome je najvažnija svjesnost i usmjeravanje daha i prane. Ona se postiže koncentracijom i fokusom na ono što želimo. Gdje ide naša pažnja ili svjesnost (kroz tijelo) ide dah i prana, krv i kisik. Sve slijedi našu pažnju!
Osnovu pranayame i daha čine: puraka (udah), kumbhaka (zadržavanje) i rechaka (izdah) što bi značilo da je zadržavanje daha prirodni dio daha. Kada smireno i duboko dišemo to ćemo i iskusiti. U Yoga sutrama, Patanjali definira pranayamu kao: “Reguliranje daha ili kontrola prane jest zaustavljanje udisaja i izdisaja, što slijedi nakon pronalaženja mirnoće u položaju ili sjedu." po čemu regulaciju daha postižemo tek zadržavanjem daha. Znanje o kumbhaki ili zadržavanju daha uči se postepeno i kroz iskusnog učitelja. Poznati su mnogi yogiji koji su radili čuda sa zadržavanjem daha, kao što su i zaustavljali rad srca pomoću nje. Dah i cijeli sistem disanja je izravno povezan sa radom srca. Pluća obavijaju srce kao mišić i utjeću na njegov rad. Radeći pranayame, kisik se raspoređuje na razne nivoe našeg fizičkog tijela, sustava i vitalnih organa a prana se raspoređuje na različite nivoe našeg suptilnog tijela. Osim što preplavljujemo sve svoje stanice pranom i kisikom, hranimo i čuvamo naš organizam, izbacujemo razne toksine (fizičke, mentalne i emocionalne prirode) podižemo razinu hormona sreće a na drugim razinama otpuštamo vezanost za prošlost, prestajemo brinuti za budućnost i učimo biti prisutni u sadašnjem trenutku! Svaki naš svjestan dah vraća nas potpuno u sadašnji trenutak! Dah je jedno od najmoćnijih sredstava putem kojeg možemo otkloniti stres i gotovo 70% otpada iz našeg tijela. Dovoljno je samo nekoliko minuta svjesnog dubokog disanja dnevno da poništimo svu napetost i osjetimo iskustvo koje pružaju tehnike disanja.
Na fizičkoj razini našeg tijela nosnice su najvažniji ulaz i put daha. One pročišćavaju i zagrijavaju dah koji ide dalje u pluća. Dijafragma je glavni mišić, pokretač naših pluća i cijelog respiratornog procesa. Tokom procesa disanja izmjenju se plinovi - ulazi kisik a izbacujemo ugljični monoksid. Uz te radnje imamo i unutarnje stanično disanje koje se cjelovito odvija za vrijeme zadržavanja daha. Plitko disanje smatramo onim u kojem ne koristimo puninu našeg respiratornog sistema nego samo gornji dio. To se događa jer nismo svjesni procesa disanja. Stres, puno briga i užurbani način života uzrokuju kratak i isprekidan dah, što znači i manje kisika. No dok smo u stresu trošimo jako puno kisika, pa pošto ga organizam nema dovoljno, događa se da se tijelo počinje grčiti. Posebno mišići troše jako puno kisika pri stresu i pri svakom većem naporu. Kada radimo pranayame kisik se skladišti u mozgu i od tuda opskrbljuje naše stanice kada dođe do stresnih situacija te održava naš imunološki sustav vitalnim i jakim.
Mnogo je pranayama tehnika i njenih dobrobiti a osmišljene su sa posebnim namjerama (od promjene svijesti, čišćenja aure, nadija i buđenja čakri, za prošišćavanje, iscjeljivanje i zdravlje, podizanje temperature tijela, hlađenje i sl.). Poznate tradicionalne hatha yoga pranayame su Nadi-shodan, Ujjayi, Kapalabhati, Bhastrika, Anuloma-Viloma, Brahmari, Samavriti, Surya Bhedana, Chandra Bhedana, Sitkari, Sitali i dr., a tu si druge pranayama tehnike koje dolaze iz kundalini i kriya yoge.
Sandra Petra Pintarić