O YOGI, ETIČKIM NAČELIMA, POVIJESTI, VRSTAMA I OSNOVNIM POJMOVIMA
Piše: Sandra Petra Pintarić
|
ŠTO JE YOGA?
Yoga potiče od sankritskog korijena yuj koji znači sjediniti, čvrsto vezati zajedno, staviti pod jaram, i kojem je dodan sufiks ghan koji znači upotpunjavanje. Yoga znači povezati i u najužem smislu znači ponovno nas povezati sa Božanskom prirodom, svoju pravu prirodu duše (atma) sa Stvoriteljem (Paramatma). Postoje brojne staze yoge koje idu prema tom cilju i svatko odabire put koji je u skladu sa njegovom osobnošću, karmom, dharmom i duhovnim napretkom. Yoga je drevni filozofski ali i potpuno praktičan sustav pristupanja duši, tijelu, umu i svim drugim dijelovima osobnosti i psihe kako bi se pročistili i otvorili za put istinske sreće. Iako se yoga naziva drevnom disciplinom, može se reči i da je ona zapravo bezvremenska. Najstariji ovozemaljski arheološki nalazi datiraju iz vremena od oko prije 5000 godina, međutim znanje Veda govori nam da je yoga prisutna manje ili više u raznim vremenskim ciklusima (yugama). Pojam yoge vrlo je raširen i u Indiji i na Zapadu. U današnje doba naziv yoga jedan je od najtraženijih pojmova na internetskim tražilicama, milijuni ljudi diljem svijeta prakticiraju neki od oblika yoge i razne aktivnosti kao i biznisi nose njen naziv. Puno dostupnih i brzih informacija je s jedne strane dobro jer brže dođemo do onoga što nas interesira, međutim to za ozbiljnijeg praktikanta nije dovoljno a može i poprilično zbuniti. Ono što je specifično za yogu jest da se ona tokom svih vremena prenosi direktno sa učitelja na učenika, psihički, fizički i duhovno. |
U drugom stihu prvog poglavlja Yoga Sutre, Patanjali opisuje yogu kao ''chitta vritti nirodhah''. Što se može prevesti kao kontroliranje (nirodhah) mentalnih (chitta) promjena (vritti) ili kao ukinuće (nirodhah) fluktuacija (vritti) svijesti (chitta). Riječ ''chitta'' označava um u svom potpunom značenju sastavljenom od tri kategorije: um (manas), inteligencija (buddhi) i ego (ahamkara). Riječ ''vritti'' dolazi iz korijena sanskrtske riječi vrit koja označava promjenu. I to u smislu djelovanja, ponašanja, življenja ili stanja uma. Yoga je proces kojim umirujemo nemiran um i usmjeravamo energiju prema konstruktivnim kanalima.
U šestom poglavlju Bhagavad Gite, Šri Krišna objašnjava Arjuni smisao yoge kao oslobađanje od uvjetovanosti (bola i patnje). ''Kada yogi primjenom yoge ovladava umnim djelatnostima i utemeljuje se u transcendenciji oslobođen svih materijalnih želja-postaje Yukta, onaj koji je u jedinstvu s Bogom. Kao što plamen svijeće na mjestu ne treperi bez vjetra, tako je i yogi koji kontrolira svoj um uvijek postojan. Kada se primjenom yoge potpuno suzdržava od materijalnih djelatnosti yogi dolazi do savršenstva. To savršenstvo je sposobnost yogija da čistim umom vidi Božansko iznutra i uživa i raduje se u sebi. U tom radosnom stanju osjeća beskrajnu sreću, koju spoznaje transcendentalnim osjetilima. Tako utemeljen, nikada se ne odvaja od istine i misli da nema većeg dobitka. Nikada ne sumnja, čak ni usred najvećih teškoća. To je stvarni smisao yoge - potpuna sloboda od svih patnji uzrokovanih materijalnim dodirom''.
Bhagavad Gita daje i druga objašnjenja pojma yoge stavljajući naglasak na Karma yogu. Rečeno je: ''Vrši svoje propisane aktivnosti, one koje su tvoja prava priroda, to je tvoja dužnost. Ne dopusti da ti plodovi rada budu motiv. Djeluj u skladu s Bogom, oslobođen materijalnih želja. Ne budi uznemiren uspjehom ili neuspjehom. Takav način djelovanja se naziva yoga.“
Yoga je također opisana i kao mudrost na djelu ili življenje umjereno i harmonično. ''Onaj tko jede previše ili premalo i spava previše ili ne spava dovoljno ne može postati yogi. Onaj tko je umjeren u jedenju, spavanju, uživanju i radu može se putem yoge osloboditi boli i patnje''.
Iskontrolirati um nije lako, kako je i prikazano u šestom poglavlju Bhagavad Gite u kojem Arjuna pita Krišnu: ''Krišna, proces yoge koji si mi opisao čini se nepraktičnim. Jer je um nemiran i nepostojan. Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav, snažan i svojevoljan. Kontrolirati ga je isto kao kontrolirati vjetar''. Krišna odgovara: ''Obuzdati um je nesumnjivo vrlo teško, ali je moguće prakticiranjem određenog procesa i odvojenošću (vairagya). Osoba neobuzdana uma teško može dostići samospoznaju, ali onaj koji vlada svojim umom i trudi se na odgovarajući način sigurno će postići uspjeh''.
U šestom poglavlju Bhagavad Gite, Šri Krišna objašnjava Arjuni smisao yoge kao oslobađanje od uvjetovanosti (bola i patnje). ''Kada yogi primjenom yoge ovladava umnim djelatnostima i utemeljuje se u transcendenciji oslobođen svih materijalnih želja-postaje Yukta, onaj koji je u jedinstvu s Bogom. Kao što plamen svijeće na mjestu ne treperi bez vjetra, tako je i yogi koji kontrolira svoj um uvijek postojan. Kada se primjenom yoge potpuno suzdržava od materijalnih djelatnosti yogi dolazi do savršenstva. To savršenstvo je sposobnost yogija da čistim umom vidi Božansko iznutra i uživa i raduje se u sebi. U tom radosnom stanju osjeća beskrajnu sreću, koju spoznaje transcendentalnim osjetilima. Tako utemeljen, nikada se ne odvaja od istine i misli da nema većeg dobitka. Nikada ne sumnja, čak ni usred najvećih teškoća. To je stvarni smisao yoge - potpuna sloboda od svih patnji uzrokovanih materijalnim dodirom''.
Bhagavad Gita daje i druga objašnjenja pojma yoge stavljajući naglasak na Karma yogu. Rečeno je: ''Vrši svoje propisane aktivnosti, one koje su tvoja prava priroda, to je tvoja dužnost. Ne dopusti da ti plodovi rada budu motiv. Djeluj u skladu s Bogom, oslobođen materijalnih želja. Ne budi uznemiren uspjehom ili neuspjehom. Takav način djelovanja se naziva yoga.“
Yoga je također opisana i kao mudrost na djelu ili življenje umjereno i harmonično. ''Onaj tko jede previše ili premalo i spava previše ili ne spava dovoljno ne može postati yogi. Onaj tko je umjeren u jedenju, spavanju, uživanju i radu može se putem yoge osloboditi boli i patnje''.
Iskontrolirati um nije lako, kako je i prikazano u šestom poglavlju Bhagavad Gite u kojem Arjuna pita Krišnu: ''Krišna, proces yoge koji si mi opisao čini se nepraktičnim. Jer je um nemiran i nepostojan. Um je nemiran, buntovan, tvrdoglav, snažan i svojevoljan. Kontrolirati ga je isto kao kontrolirati vjetar''. Krišna odgovara: ''Obuzdati um je nesumnjivo vrlo teško, ali je moguće prakticiranjem određenog procesa i odvojenošću (vairagya). Osoba neobuzdana uma teško može dostići samospoznaju, ali onaj koji vlada svojim umom i trudi se na odgovarajući način sigurno će postići uspjeh''.
ŠTO SU VEDE?
Vede su Božje upute ljudima. Veda na sanskritskom jeziku znači znanje ili znanost. Vede nisu knjige već mudrost koja se odnosi na apsolutno znanje koje opisuje Boga i Njegovu kreaciju. U Vedama je sadržano ogromno znanje o filozofiji, religiji, sociologiji, antropologiji, psihologiji, ekonomiji, povijesti, astronomiji, astrologiji, strategiji ratovanja, fizici, matematici, kemiji, umjetnosti, itd. Također, Vede nam daju upute kako na najbolji način živjeti u ovom materijalnom svijetu i istovremeno se uzdići na višu, duhovnu razinu. Primarni cilj Veda, spoznaja Boga, ima prioritet nad spoznajom sebe, jer spoznajući Boga mi spoznajemo sebe (jer smo mi Njemu nalik). Prvo živo biće kome je preneseno vedsko znanje bio je polubog Brahma. Vedsko znanje se uvijek mora prenositi preko živog bića, usmenom predajom što je i danas ostalo nepromijenjeno. Vede se podučavaju iskustveno kroz odnos učitelj-učenik. Da bi se znanje moglo prenijeti, praktično, spoznato iskustvo mora postojati.
Glavne teme vedske literature:
1. Bog (vrhovna duša)
2. Živa bića (uvjetovane duše)
3. Vrijeme
4. Materijalni svijet (kreacija) koji zauvijek postoji (promjenjiv je ali vječan) - 8 elemenata od kojih smo sačinjeni, 3 gune
5. Karma (aktivnosti živih bića)
„Vede nas ohrabruju da idemo iz tame na svjetlo, iz smrtnosti u besmrtnost, iz prolaznosti u vječnost, pod time ne misle na mukotrpno napuštanje materijalnih stvari, nego uvijek na iskustvo više vrijednosti, višeg ukusa. Budući da je put u duhovni svijet povezan sa mukotrpnim unutarnjim pročišćenjem, tako i na putu do tamo ima mnogo unutarnjih poteškoća koje treba prebroditi.“ Sacinandana Swami
Vede su Božje upute ljudima. Veda na sanskritskom jeziku znači znanje ili znanost. Vede nisu knjige već mudrost koja se odnosi na apsolutno znanje koje opisuje Boga i Njegovu kreaciju. U Vedama je sadržano ogromno znanje o filozofiji, religiji, sociologiji, antropologiji, psihologiji, ekonomiji, povijesti, astronomiji, astrologiji, strategiji ratovanja, fizici, matematici, kemiji, umjetnosti, itd. Također, Vede nam daju upute kako na najbolji način živjeti u ovom materijalnom svijetu i istovremeno se uzdići na višu, duhovnu razinu. Primarni cilj Veda, spoznaja Boga, ima prioritet nad spoznajom sebe, jer spoznajući Boga mi spoznajemo sebe (jer smo mi Njemu nalik). Prvo živo biće kome je preneseno vedsko znanje bio je polubog Brahma. Vedsko znanje se uvijek mora prenositi preko živog bića, usmenom predajom što je i danas ostalo nepromijenjeno. Vede se podučavaju iskustveno kroz odnos učitelj-učenik. Da bi se znanje moglo prenijeti, praktično, spoznato iskustvo mora postojati.
Glavne teme vedske literature:
1. Bog (vrhovna duša)
2. Živa bića (uvjetovane duše)
3. Vrijeme
4. Materijalni svijet (kreacija) koji zauvijek postoji (promjenjiv je ali vječan) - 8 elemenata od kojih smo sačinjeni, 3 gune
5. Karma (aktivnosti živih bića)
„Vede nas ohrabruju da idemo iz tame na svjetlo, iz smrtnosti u besmrtnost, iz prolaznosti u vječnost, pod time ne misle na mukotrpno napuštanje materijalnih stvari, nego uvijek na iskustvo više vrijednosti, višeg ukusa. Budući da je put u duhovni svijet povezan sa mukotrpnim unutarnjim pročišćenjem, tako i na putu do tamo ima mnogo unutarnjih poteškoća koje treba prebroditi.“ Sacinandana Swami
4 GLAVNE TRADICIJE JOGE
Glavna vedska podjela yoge je na četiri staze ili tradicije, nadalje ima 9 glavnih oblika yoge i mnogo vrsta i škola. Kako su ljudi različiti po svojim osobnostima, tako kroz yogu postoji velika širina i može joj se pristupiti na razne načine. Svatko ima svoj put, iako svi vode istom cilju. Razne tradicije yoge pridržavaju se različitih primjena unutarnje discipline. Četiri glavne tradicije yoge su: karma yoga, jnana yoga, raja yoga i bhakti yoga. Prema tom redosljedu osoba napreduje na putu yoge a u konačnici svi putevi yoge vode prema najuzvišenijoj od njih, bhakti yogi.
Glavna vedska podjela yoge je na četiri staze ili tradicije, nadalje ima 9 glavnih oblika yoge i mnogo vrsta i škola. Kako su ljudi različiti po svojim osobnostima, tako kroz yogu postoji velika širina i može joj se pristupiti na razne načine. Svatko ima svoj put, iako svi vode istom cilju. Razne tradicije yoge pridržavaju se različitih primjena unutarnje discipline. Četiri glavne tradicije yoge su: karma yoga, jnana yoga, raja yoga i bhakti yoga. Prema tom redosljedu osoba napreduje na putu yoge a u konačnici svi putevi yoge vode prema najuzvišenijoj od njih, bhakti yogi.
- Karma yoga je yoga djelovanja i služenja drugima bez očekivanja rezultata. To je nesebično služenje bez vezivanja za plodove rada. Riječ karma znači akcija, a karma yoga bavi se zakonom uzroka i posljedica gdje svaka akcija ima odgovarajuću reakciju ili posljedicu. Karma yogi služi dobrovoljnim radom (seva) kako bi pročistio ego, imao blagoslove u meditaciji i duhovno napredovao. Karma yoga također je sastavni dio svake tradicionalne škole yoge. Početnik dobiva razne svakodnevne poslove poput čišćenja, a kasnije sve veće odgovornosti i službe. Tako karma yoga postaje dharma yoga, put služenja i predanosti.
- Jnana yoga je yoga mudrosti i znanja (vidya). Ona nas uči razlikovati što je stvarnost a što iluzija (maya) putem duhovnog znanja, proučavanja svetih spisa, introspekcije i kontemplacije. To razlikovanje istine i laži, stvarnog i iluzornog, naziva se viveka a odnosi se na vječnu duhovnu Istinu i materijalnu iluziju.
- Raja yoga je yoga kontrole uma. To je postepeni put samokontrole, ovladavanja umom, tijelom i pranom koji služi u svrhu meditacije i povezivanja sa Stvoriteljem. Njen drugi naziv je asthanga yoga, koji je dobila zbog svojih 8 razina. Glavna praksa u raja yogi je meditacija. Njenih prvih 5 razina nazivaju se hatha yoga i imaju za cilj pripremiti nas za više prakse yoge i zadnje 3 razine ashtanga yoga.
- Bhakti yoga je yoga devocije, ljubavi, obožavanja i predanosti voljenom Svevišnjem. To je čista duhovna predanost ljubavi, najizravniji i najkraći put prema Bogu. Bhakti yoga se smatra najvišim oblikom yoge i stazom prema kojoj vode svi njeni putevi. Bhakti yoga ima 9 smjernica po kojima se prakticira a uključuje mantra meditaciju i pjevanje svetih Imena (kirtan, bhajan) koji nas pročišćava i otvara srce kao predivan cvijet ljubavi - bhakti.
HATHA YOGA
Hatha yoga se bavi tijelom, umom i pranom te služi u svrhu Raja yoge. Riječ hatha znači volja, snaga volje ili ustrajnosti a sastavljena je od "ha" i "tha"koji znače Sunce kao muški princip i Mjesec kao ženski princip, a njihova yoga tj. ujedinjenje, zove se hatha yoga.
Hatha yoga čini prvih par stupnjeva Raja yoge i bez njene primjene vrlo teško je postići disciplinu uma tj. raja yogu. Hatha yogom se naziva i tradicionalna yoga kao sustav vježbanja po određenom slijedu (koristi ga Dharma yoga, Sivananda yoga i dr.). Tehnike hatha yoge asana, pranayama, bandha, kriya i mudra posebno su povoljne u današnje doba kada živimo u zagađenom svijetu punom stresa i nemira. Oni koji ju ispravno i doslijedno izvode daruje samospoznaju, odlično zdravlje, dug život, unutrašnju snagu i vitalnost.
Hatha yoga je ravnoteža i integracija suprotnosti: pozitivnog i negativnog, aktivnog i pasivnog, lijevog i desnog, simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava. Cilj Hatha yoge je da pruži znanje pomoću kojega se kontroliraju te dvije energije „ha“ i „tha“, Sunce i Mjesec.
ASHTANGA YOGA (RAJA YOGA)
Ovo je yoga kontrole uma poznata pod dva naziva Raja Yoga i Ashtanga yoga. Bhagavad gita nam govori da um može biti naš najveći prijatelj ali i naš najveći neprijatelj. Naš um je naša sudbina. Ovaj sistem yoge opisuje se u Bhagavad giti i objavljuje kroz velikog mudraca Patanjalija u njegovim tekstovima Yoga sutre.
Riječ raja na sanskritu znači kralj i ova se yoga naziva kraljevskom. U prenesenom značenju kralj je onaj koji posjeduje uzvišene odlike i vrline, on je svladao svoj um i osjetila, dobro vodi svoj narod i brine se za njega, ima samosvjesnost, samostalnost, neovisnost, neustrašivost, pravednost i sl. Riječ ashtanga dolazi od riječi ashta koja na sanskritu znači osam i anga koja znači ud (stepenica, stupnjevi, koraci i sl). Tako je drugi naziv za ovu tradiciju yoge osmerouda. Tih osam udova su put samo-spoznaje i put prema oslobođenju duše (moksha) od uvjetovanosti materijalnog svijeta. Put je dug i nimalo lagan, jer nadvladati um i osjetila je najteže.
Hatha yoga se bavi tijelom, umom i pranom te služi u svrhu Raja yoge. Riječ hatha znači volja, snaga volje ili ustrajnosti a sastavljena je od "ha" i "tha"koji znače Sunce kao muški princip i Mjesec kao ženski princip, a njihova yoga tj. ujedinjenje, zove se hatha yoga.
Hatha yoga čini prvih par stupnjeva Raja yoge i bez njene primjene vrlo teško je postići disciplinu uma tj. raja yogu. Hatha yogom se naziva i tradicionalna yoga kao sustav vježbanja po određenom slijedu (koristi ga Dharma yoga, Sivananda yoga i dr.). Tehnike hatha yoge asana, pranayama, bandha, kriya i mudra posebno su povoljne u današnje doba kada živimo u zagađenom svijetu punom stresa i nemira. Oni koji ju ispravno i doslijedno izvode daruje samospoznaju, odlično zdravlje, dug život, unutrašnju snagu i vitalnost.
Hatha yoga je ravnoteža i integracija suprotnosti: pozitivnog i negativnog, aktivnog i pasivnog, lijevog i desnog, simpatičkog i parasimpatičkog živčanog sustava. Cilj Hatha yoge je da pruži znanje pomoću kojega se kontroliraju te dvije energije „ha“ i „tha“, Sunce i Mjesec.
ASHTANGA YOGA (RAJA YOGA)
Ovo je yoga kontrole uma poznata pod dva naziva Raja Yoga i Ashtanga yoga. Bhagavad gita nam govori da um može biti naš najveći prijatelj ali i naš najveći neprijatelj. Naš um je naša sudbina. Ovaj sistem yoge opisuje se u Bhagavad giti i objavljuje kroz velikog mudraca Patanjalija u njegovim tekstovima Yoga sutre.
Riječ raja na sanskritu znači kralj i ova se yoga naziva kraljevskom. U prenesenom značenju kralj je onaj koji posjeduje uzvišene odlike i vrline, on je svladao svoj um i osjetila, dobro vodi svoj narod i brine se za njega, ima samosvjesnost, samostalnost, neovisnost, neustrašivost, pravednost i sl. Riječ ashtanga dolazi od riječi ashta koja na sanskritu znači osam i anga koja znači ud (stepenica, stupnjevi, koraci i sl). Tako je drugi naziv za ovu tradiciju yoge osmerouda. Tih osam udova su put samo-spoznaje i put prema oslobođenju duše (moksha) od uvjetovanosti materijalnog svijeta. Put je dug i nimalo lagan, jer nadvladati um i osjetila je najteže.
|
8 RAZINA ASHTANGA YOGE:
1. Yama: etička načela ili univerzalne moralne zapovjedi koje se odnose na upravljanje vlastitim životom i na djelovanje u odnosu na druge kojima se oslobađamoslabostii razvijamovrline. One su: ahimsa (nenasilje), satya (istinoljubivost), asteya (nekrađa), brahmacharya (umjerenost, nevinost, čistoća) i aparigraha (neposesivnost, neposjedovanje, nevezanost). 2. Niyama: su etička načela koja se odnose na osobnu disciplinu yoge i put samo-pročišćenja. One su: saucha (čistoća), santosha (zadovoljstvo), tapas (strogost, pokora, samodisciplina), svadhyaya (učenje o samospoznaji) i Ishvara pranidhana (predaja Bogu). 3. Asana: znači ugodan (sukha) i stabilan (sthira) položaj tijela koji možemo zadržati dulje vrijeme i u kome smo povukli pažnju od vanjskog svijeta. Asane djeluju fizički, mentalno i duhovno na dubinu našeg unutrašnjeg svijeta. One su priprema zaviše prakse yoge i pomoću njih umirujemo um i tijelo, razvijamo koncentraciju, spretnost, ravnotežu, izdržljivost i vitalnost. Asane održavaju tijelo zdravim, smanjuju umor i druju nas životnom vitalnom energijom (pranom) al njihova najveća važnost je da discipliniraju um. Asane mogu biti i duhovna praksa ako se rade sa posvetom, meditacijom, mantrom i predajom Stvoritelju (karma yoga). 4. Pranayama - rad sa dahom i pranom: je znanost o prani i dahu koja uključuje razne tehnike disanja i usmjeravanja prane. Prana ozačava vitalnu životnu energiju, dah, život, vitalnost, vjetar i snagu a ayama znači dužinu, ekspanziju, istezanje ili zadržavanje. U radu sa pranom najvažnija je pažnja ili fokus, pa tako gdje ide pažnja tamo ide prana, dah, kisik i krv. 5. Pratyahara - povlačenje: je povlačenje pažnje od osjetila, tijela i uma kako bi se pripremili za meditaciju. Kroz nju se oslobađa od dominacije vanjskih utjecaja a njene tehnike uvlače nas u unutarnji svijet. Praksa bandha, mudra,Yoga nidra i ajapa-japa su najpoznatije. 6. Dharana - koncentracija: je učvršćenje uma na jednu misao, osjećaj ili predmet. Dharana je jednousmjerenost pažnje za minimalno 12 sekundi. Poznata tehnikaje tratak. 7. Dhyana - meditacija: je nastavak dharane i postojani tok pažnje prema izabranom objektu koncentracije oko minimalno 2 minute. Razlika između koncentracije i meditacije je ta da meditacija uključuje devociju. Potoje razne tehnike meditacije, a meditacija je stanje svijesti. 8. Samadhi: je plod najdublje meditacije u koji se dospijeva na vrhuncima meditacije. To je prosvjetljeno blaženo stanje koje ispunjava božanskom ljubavi oko 20 minuta. Samadhi je također i dar (siddhi) kao spontano stanje super-svijesti koji ne možemo umjetno stvoriti nego koji dolazi po milosti Božjoj i zaslugama od prije (karma). |
YAMA I NIYAMA - ETIČKA NAČELA YOGE
Yame i Niyame su yoga etička načela, pravila ponašanja i prva dva stupnja Patanđalijeve Ashtanga yoge, bez kojih se niti jedna yoga ne može zvati yogom. Smatraju se najvažnijim dijelom yoga prakse koje trebaju biti integrirane u svaki drugi aspekt ili stupanj yoge. Ako ih se pridržavamo, naš život poprimit će tok napredka i svjesnosti a naša praksa imat će puno dublji smisao. Yame i Niyame su vrline, strogosti i pravila uzdržavanja koje razvijamo prema sebi samima i prema drugima kako bi duhovno napredovali i iskorijenili psihičke i fizičke slabosti.
YAMA
NIYAMA
„No yama, no yoga!“ Sri Dharma Mittra
Yame i Niyame su yoga etička načela, pravila ponašanja i prva dva stupnja Patanđalijeve Ashtanga yoge, bez kojih se niti jedna yoga ne može zvati yogom. Smatraju se najvažnijim dijelom yoga prakse koje trebaju biti integrirane u svaki drugi aspekt ili stupanj yoge. Ako ih se pridržavamo, naš život poprimit će tok napredka i svjesnosti a naša praksa imat će puno dublji smisao. Yame i Niyame su vrline, strogosti i pravila uzdržavanja koje razvijamo prema sebi samima i prema drugima kako bi duhovno napredovali i iskorijenili psihičke i fizičke slabosti.
YAMA
- AHIMSA – je nepovrijeđivanje, nenasilje. Ona počinje od nas samih jer samo nenasilna osoba prema sebi biti će takva i u društvu. To znači naučiti voljeti sebe, oprostiti si i ne nanositi si povrijede, bol i otrove niti u mislima, niti u djelima, niti riječima. Nadalje se to odnosi na sva druga živa bića, ukljućujući životinje i biljke. Duhovni koncept ahimse je da budemo nenasilni prema duši (njegovanje lažnog ega) jer materijalistički pogled na svijet je nasilje nad dušom.
- SATYA – je istinoljubivost i put slijeđenja Vječne Istine i znanja. Znanje je odgovornost, a neiskorišteno (neralizirano) znanje pretvara se u otrov. Satya nas upućuje da ne lažemo sebi, svojoj pravoj prirodi duše, da živimo u skladu s Vječnom Istinom, da mislimo i govorimo u tom skladu. Duhovno, apsolutno znanje predstavlja jedinu Vječnu Istinu, sve ostalo je neistina ili iluzija (maya).
- ASTEYA – je nekrađa. Ona znači da ne krademo od drugog živog bića niti mišlju, niti riječju, niti djelom. Krađa se odnosi na bilo koje materijalne vrijednosti ali i sve druge vrijednosti. Krađa dolazi iz zavisti a podrazumijeva nepoštenje te zloupotrebu povjerenja.
- BRAHMACARYA – je umjerenost, nevinost, čistoća a u najužem smislu celibat, uzdržavanje od seksualnih odnosa. Um gubi čistoću kroz strasti i požudu a time i moć rasuđivanja. U smislu seksualne apstinencije to je suzdržavanju od erotskih želja, misli, riječi i djela, a u širem smislu se odnosi na kontrolu svih osjetila, uma, želja i misli.
- APARIGRAHA – je nevezanost, neposesivnost i neposjedovanje. Aparigraha dolazi kroz spoznaju da je sve materijalno prolazno (stvari, ljudi, uloge, događaji) te da nam je sve posuđeno na neko vrijeme, a mi nismo vlasnici. Tako se odmiče od „ja“ i moje“, pojednostavljuje život.
NIYAMA
- SAUCHA – je čistoća. Odnosi se na čistoću tijela, uma i nadija, na unutarnju i vanjsku čistoću. Takva pročišćenost donosi blagonaklonost, sjaj duše, aure i tijela. Unutarnja čistoća označava čiste, jasne i ispravne misli te smiren i usredotočen um. Vanjska čistoća označava čistoću tijela, govora i održavanje čiste okoline.
- SANTOSHA - je zadovoljstvo. Podrazumijeva sposobnost mirnog prihvaćanja dobrih i loših stanja u životu. Prihvaćamo ih sa zadovoljstvom onakvima kakve jesu, nevezano i odvojeno jer smo svjesni da je sve bogatsvno ovoga svijeta prolazno. Santosha nas uči da budemo promatrači.
- TAPAS – je samodisciplina, žrtvovanje, ponuda. Podrazumjeva samodisciplinu, strpljenje, strogosti i ustrajnost u neprekidnom vježbanju.
- SVADHYAYA – je učenje. Odnosi se na proučavanje svetih spisa, spisa o o samospoznaji i introspekciji. Ukazuje da se edukacijom izvlači iz osobe ono najbolje. Pomoću svadhyaye oslobađa se od patnje i neznanja (avidya), spoznaje se istinska priroda duše i razvija komunikacija s božanskim.
- ISHVARA PRANIDHANA – je odanost, povjerenje, predaja i prepuštanje božanskome, volji Božjoj. Ishvara Pranidhana je istinska težnja da cijelim svojim bićem (mišlju, riječju i djelom) posvetimo svoj život kroz Božanske zakone i da iskorijenimo sve sitne slabosti. Svu svoju volju i djela u potpunosti posvećujemo Bogu-Stvoritelju.
„No yama, no yoga!“ Sri Dharma Mittra
|
ŠTO JE OM?
Zvuk Om ili Aum predstavlja samog Boga u njegovom sveprisutnom obliku koji sve prožima. To je zvuk univerzuma i nas samih, praiskonski zvuk (nada-brahma) bez početka i kraja, forma stvaratelja koja prožima cijelu kreaciju. Zvuk Om je prisutan u svoj stvorenoj materiji (planetama, zvijezdama, u svim molekulama, atomima i pranama što prožimaju cijeli svemir). Om je Maha Mantra koja oslobađa od materijalne uvjetovanosti i dovodi do same srži bića, duše (atme). Vibracija svetog zvuka Om podiže svijest na višu razinu, iscjeljuje, usrećuje, umiruje i podsjeća na Boga. Om intoniramo iz dubine našeg bića, koristimo ga na početku i kraju meditacije, duhovne prakse (sadhane) ili molitve, jer ta vibracija na čudesan način donosi harmoniju. Om predstavlja 4 stanja svijesti: A - budno stanje Jagath, U - stanje sna Swapna, M - stanje dubokog sna Sushupti i četvrto stanje Turya koje je tišina (mauna) i koja slijedi iza zvuka M. |
ŠTO JE NAMASTE?
Namaste je gesta pozdrava, naklona i poštovanja koja se tradicionalno izvodi skupljenim rukama u molitvenoj mudri (anjali mudra)ispred srca (srčane čakre). Namaste doslovno znači 'klanjam se tebi'. Iako se na zapadu riječ Namaste najčešće izgovara, u Indiji smatraju da gesta sama po sebi označava Namaste, te da nije potrebno izgovarati riječ pri klanjanju. Ruke se polažu na područje srca kako bi se pojačao protok Božanske ljubavi.
Namaste je gesta pozdrava, naklona i poštovanja koja se tradicionalno izvodi skupljenim rukama u molitvenoj mudri (anjali mudra)ispred srca (srčane čakre). Namaste doslovno znači 'klanjam se tebi'. Iako se na zapadu riječ Namaste najčešće izgovara, u Indiji smatraju da gesta sama po sebi označava Namaste, te da nije potrebno izgovarati riječ pri klanjanju. Ruke se polažu na područje srca kako bi se pojačao protok Božanske ljubavi.
ASTRO VODIĆ:
YOGA, PLANETE I DANI U TJEDNU
YOGA, PLANETE I DANI U TJEDNU